Medijacija (mirenje) – alternativna disciplina rješavanja i upravljanja sporovima

Sudski postupak, povijesno gledajući, razvijao se kao institut s ciljem da pomogne strankama u nenasilnom rješavanju sporova. Društveno političke prilike s vremenom su sudski postupak izdigle na rang opće, redovne pa i isključive metode rješavanja sporova. Time su marginalizirani svi drugi oblici rješavanja sporova.

Osvrnemo li se na trenutno stanje u hrvatskom pravosuđu i pružanje pravne zaštite pred hrvatskim sudovima, dolazimo do zaključka da je ono nezadovoljavajuće , nedovoljno efikasno, skupo. Razlog tome su i dalje nedovoljno djelotvoran i brz rad sudova, unatoč prilagođavanju europskim standardima. Praksa i konkretni empirijski podaci pokazuju da se broj neriješenih predmeta povećava (posebno u građanskim i radnim sporovima), a i kada se krene u rješavanje predmeta, opet se ne postiže zadovoljavajuća učinkovitost.

Takvim postupkom dolazi do povrede temeljnih prava stranaka, a to je pravo na pravično suđenje u razumnom roku. Osim povrede prava, građani gube povjerenje u sudski postupak, a samim time i u vlastitu državu koja bi im trebala pružiti zaštitu u ostvarivanju prava i interesa.

Ipak, država je ponudila alternativno rješenje.  2011. godine donesen je Zakon o mirenju čija je svrha olakšavanje pristupa mirenju kao odgovarajućem postupku rješavanja sporova, osiguravanje raspoloživosti mirenja, jačanje svijesti o mirenju kroz poticanje primjene mirenja te osiguravanje uravnoteženog odnosa između mirenja i sudskog postupka.  No postavlja se pitanje, jesu li potencijali koji su pruženi građanima dovoljno i na dobar način iskorišteni? Drže li se odvjetnici i dalje tradicionalnih metoda i time unazađuju svoj rad ili su spremni uložiti više truda u suvremeniji, ali efikasniji način rada? Kritikama se ne dolazi do željenih promjena, već je za to potrebna dodatna edukacija koja bi ohrabrila pravnike, odvjetnike, odvjetničke urede da iskoriste potencijale koji im se nude, a koji će sigurno doprinjeti njihovoj većoj djelotvornosti u radu, postizanju ciljeva, ali i pružanju nenadmašive usluge svojim strankama, a sve to zajedno rezultira obostranim zadovoljstvom i dobrim osjećajem uspjeha.

U stručnoj literaturi o mirenju se govori kao o „pravosuđu s ljudskim licem“. Ovim izrazom mirenje se bitno razlikuje od klasičnog suđenja, jer je strankama dopušteno govoriti osim o svojim interesima, i o osjećajima ili bilo kojim drugim događajima koji su doveli do sporne situacije. Time se i odvjetnik saživi s teškom situacijom svog klijenta, i osim što suosjeća sa strankom gdje se pokazuje ljudska strana, on se bolje može posvetiti predmetu i sigurno će uložiti sav svoj trud da ishodi što bolje rješenje koje će na kraju biti najveća nagrada i stranci i samoj reputaciji odvjetnika u budućoj karijeri.

Prednosti mirenja su velike. Postupak mirenja je u pravilu dobrovoljan, neformalan (npr. postupak se može provoditi usmeno, bez posebnih formalnosti, a i sama nagodba može se zaključiti neformalno, suglasnom izjavom volja), do izražaja dolazi i stranačka autonomija volje da stranke uredi odrede postupka kako je njima najbolje i najpogodnije. Mirenje je jeftinije od sudskog postupka, sporovi se rješavaju brže i bez pobjednika tj. pobjednici su obje stranke. Krajnji cilj mirenja je pronaći rješenje prihvatljivo za obje stranke i omogućiti strankama da nastave poslovati, živjeti sa suprotnom stranom.

Za uspješno mirenje potrebno je: pozitivan stav stranaka (i njihovih odvjetnika), njihova spremnost aktivnog sudjelovanja i napor, bez obzira na vrstu spora, i kvalitetan izmiritelj.

Da bi institut mirenja bio bliži građanima i odvjetnicima koji su se odlučili baš za tu alternativnu metodu rješavanja sporova, postoji Hrvatska udruga za mirenje (http://www.mirenje.hr/). Udruga pruža veliku potporu za osobni i profesionalni rast svih odvjetnika koji teže boljem, suvremenijem načinu rada i pribjegavanju alternativnim metodama. Radom ove udruge pruža se veliki potencijal koji nažalost opet nije dovoljno iskorišten i zanemaruju se radionice koje omogućuju osobni rast, ali i rast i razvoj cjelokupnog društva.

Puno se piše i govori o napretku (društvenom, političkom, gospodarskom) koji bi trebalo dostignuti, ali smatram da nema napretka ako ćemo i dalje biti koncentrirani samo na vlastiti uspjeh i vlastite interese. Napredak postoji tek kada se zajedničkim snagama radi i bori, te kada se na pravilan način koriste potencijali koji nam stoje na raspolaganju. U pravnom svijetu, postupak mirenja je jedan od potencijala koji je još uvijek nedovoljno iskorišten, ali koji uz pravilne metode i edukaciju može dovesti do pojma pravne države kakvoj se teži i to na način da ne dolazi do povrede tuđih interesa, nego baš suprotno, da je svačiji interes zadovoljen. U današnjem svijetu zaboravili smo voditi računa jedni o drugima i o tuđim interesima, no ključ pravde i osobne sreće je da u ostvarivanju ciljeva mislimo i na tuđe ciljeve i interese. Možda je utopija misliti o ovome ovako, ali ako bi ovakav način razmišljanja postao dio svijesti većine, promjena na bolje je neizbježna!

Iva Cundeković

Iva Cundeković

Moje ime je Iva Cundeković, 25godina, do kraja fakulteta mi je ostalo još pet ispita na Pravnom fakultetu u Osijeku. Kad su me pitali čime se želim baviti nisam imala dovoljno jasnu viziju, jedino sam znala da se želim baviti nečim konkretnim i nečim što se može naći u svakom segmentu društva, a to sve našla sam upravo u pravu i zato volim ovo što studiram. Smatram samo da pravnu praksu treba više približiti mladim i svestranim ljudima, te im pružiti priliku!! Email: ivacundekovic.flp@gmail.com
Iva Cundeković
O autoru: Iva Cundeković
ivacundrekovic@eodvjetnik.com'
Moje ime je Iva Cundeković, 25godina, do kraja fakulteta mi je ostalo još pet ispita na Pravnom fakultetu u Osijeku. Kad su me pitali čime se želim baviti nisam imala dovoljno jasnu viziju, jedino sam znala da se želim baviti nečim konkretnim i nečim što se može naći u svakom segmentu društva, a to sve našla sam upravo u pravu i zato volim ovo što studiram. Smatram samo da pravnu praksu treba više približiti mladim i svestranim ljudima, te im pružiti priliku!! Email: ivacundekovic.flp@gmail.com
  • Andrea Kljajić

    Kolegice, bravo, čestitam!